RiHub - uređenje interijera prostora Rijeka 2020 d.o.o. / 2016. projekt - 2018. izvedeno

Autori: Ana Boljar, dipl. ing. arh., Ida Križaj Leko, mag. ing. arch.
Nagrada: Bernardo Bernardi za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za 2018. godinu

Suradnici: / Projekt konstrukcije: H5 PROJEKT d.o.o., Zagreb / Projekt strojarskih instalacija: TECHNICA SUPREMA d.o.o., Fažana /
/ Projekt vode i kanalizacije: MIG ENGINEERING j.d.o.o., Viškovo / Projekt elektrotehničkih instalacija: UOI Damir Šiljeg, Viškovo /
/ Projekt sustava dojave požara: UOI Damir Šiljeg, Viškovo /

Lokacija: Ulica Ivana Grohovca 1/a, Rijeka
Površina interijera neto: 1.007,00 m²
Investicija s PDV-om: 4.351.734,63 kn
Investitor: Grad Rijeka
Prvi korisnik: Rijeka 2020 d.o.o. i Reuse centar

Glavni izvođač: Eding d.o.o., Zagreb
Izvođač bravarskih radova: Milenium Trade d.o.o.
Nadzorni inženjer: Ervin Mohorovičić, mag. ing. aedif., KARLOLINE KLing d.o.o.

Fotografije: Jure Živković

Linkovi: vizkultura, uha

Godine 2020. grad Rijeka postat će Europska prijestolnica kulture zajedno s gradom Galoway, irskim gradom partnerom te nastaviti ideju europske integracije kroz kulturu koju je začela bivša grčka ministrica kulture Meline Mercouri. Titula je gradu Rijeci dodijeljena 24. ožujka 2016. godine, a same pripreme započele su već 2012. godine. Uz vrlo kompleksnu organizaciju programa, Rijeka će ovu once-in-a-lifetime priliku iskoristiti i u obnovi infrastrukture u svrhu uređenja i uspostave kulturnih institucija i sličnih prostora.

RiHub, jedna je od točaka obnovljene infrastrukture, i u samoj prijavnici zamišljena je kao epicentar za rad agencije koja provodi projekt Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020 (u daljnjem tekstu RI2020). U isto vrijeme, ovo je i najbitnije mjesto susreta i uvođenja građana s idejom prijestolnice kulture, gdje je participativna invencija (u riječkom slučaju – reinvencija) kulture grada u samoj srži ideje RI2020.

Kao obnovljenu infrastrukturu ‘od građana – za građane’ koja u sebi nosi toliko jaku vjeru da kultura može promijeniti grad i da događaj može oblikovati arhitekturu, ovaj projekt čini gotovo arhitektonsko-programatskim reliktom u razmjerima (krizne) Hrvatske, a i šire. Ima nešto prekrasno zanosno, sanjivo studentsko, u toj ideji s kojom ovaj grad, kao zadnje utočište stvarno živi, a RiHub pokušava udomiti.

Artikuliran predviđenom namjenom u svojoj neposrednoj budućnosti, ali i neizvjesnošću korištenja nakon 2020., Rihub je projektiran kao otvorena prostorna struktura koja treba omogućiti susret i razvoj postojećih i novih oblika društvenosti, izmjenu različitih načina korištenja i prihvaćanje povremenih događaja te fragmentarno korištenje u različitim periodima dana, tjedna ili mjeseca.

Smještanjem u uglovnicu na početku Grohovčeve ulice, historicističku zgradu izgrađenu početkom 20.st. (riječki arhitekt Luigi Luppis), projektiranu kao programatski hibrid javne ustanove – dječjeg vrtića u prizemlju, lokala poslovne namjene u podrumu te kolektivnog stanovanja na preostalim etažama, prostor RiHub-a nastavlja se na hibridnu povijest korištenja zgrade, reafirmira određene prostorne specifičnosti te uz implementaciju potreba sadašnjih korisnika i anticipaciju budućih, formira sedam prostornih segmenata: Dnevni boravak, Kafe, Prolaz, Parter, Galerija, Učionica i Podrum.

Reaktivacijom sva tri pripadajuća prilaza zgradi (glavni južni ulaz; zapadni ulaz; istočni ulaz – etaža suterena) koja u svom nastavku stvaraju tri glavne okosnice uz moguće rekombinacije (Dnevni boravak – Parter – Galerija; Kafe – Prolaz – Učionica; i Podrum – Učionica) pokušalo se prostor učiniti propulzivnijim i omogućiti njegovo fragmentarno korištenje.

Ponovno aktivirani zapadni ulaz koji povezuje Vrt s prostorom Kafea, zajedno s južnim ulazom i Dnevnim Boravkom čini cirkularnu točku RiHub-a najjavnijeg karaktera dostupnu svima, za pristup informaciji ili slučajni susret, događaje manjeg mjerila i mjesto odmora korisnika.

Treći ulaz aktivira pristup s Grohovčeve ulice i omogućuje direktan pristup Podrumu – prostoru izlaganja i audio/video eksperimentiranja, koji time dobiva mogućnost samostalnog funkcioniranja i potencijalnog kasnijeg udomljavanja komercijalnog ili ugostiteljskog sadržaja u nizu postojećih poslovnih lokala tog pročelja. Također omogućuje i alternativan pristup Učionici, bez zadiranja u ostatak RiHub-a te time olakšava odvijanje javnih događaja mimo uobičajenog radnog vremena.

Uz reaktivaciju nekadašnjih prilaza, uređenje RiHub-a nastavlja se i na intervencije proizašle iz izmjene njegovog korištenja kroz vrijeme. U glavnom prostoru nekadašnjeg vrtića, sada Partera i Galerije, zadržava se nosiva konstrukcija (poprečni čelični I profili) s dva čelična stubišta prostorne intervencije iz 70-tih godina – meandrirajuće galerije tadašnjeg dućana, razapete između poprečnih zidova. Uz uklanjanje dotrajale sekundarne konstrukcije i obloge poda i podgleda, na profile se polaže nova čelična galerija, dilatirana od glavnih zidova ne bi li naglasila prostornu specifičnost nekadašnjih vrtićkih jedinica – visinu od 5m, i ‘oslobodila’ niz visokih prozora prema Grohovčevoj ulici, presječenih intervencijom iz 70-tih.

U takvoj podjeli glavnog prostora, Parter s primarnom funkcijom nekonvencionalnog radnog prostora, ali potencijalom prihvaćanja povremenih događaja, radionica i izvedbi, minimalno se definira i oblikuje. Sav namještaj je mobilan (radni stolovi, ladičari, pregradni ormari prema Prolazu – izvedba jesen 2018.) i dopušta korisniku markiranje radnog prostora, kao i njegovu eliminaciju po potrebi, dok prostorni teški zastori omogućuju kreiranje mikro radnih zona i formiranje intimnijih niša unutar parterne čistine.

Za razliku od Partera, Galerija se jasnije programski definira pri čemu potreba za konvencionalnijim radnim prostorima kreira nekoliko klasičnijih ureda trapezoidnog tlocrta, koji ‘zagrizuju’ plohu Galerije i formiraju radne međuprostore dodatno podržane radnom plohom proizašlom iz elementa ograde.

Prolaz, koji tangira Parter i vodi prema Učionici, postaje spojnica svih prostornih fragmenata RiHub-a i svoju primarnu funkciju prostorne veze proširuje smještajem skladišnih ormara, radne plohe i mogućnosti povremenih izložbi.

Učionica, izoliran prostor na kraju sklopa, zadržava dosadašnju funkciju prezentiranja, diskutiranja, educiranja i izlaganja, a povezanošću s prostorom Partera postaje i logična prostorna ekstenzija radu.

Uvažavajući dodijeljene im primarne funkcije, u svojoj autonomiji ili međusobnim kombinacijama, tako pozicionirani i artikulirani prostorni segmenti RiHub-a omogućuju izmjenu korištenja pri čemu događaji i trenutne potrebe korisnika postaju glavni oblikovatelji prostora.

Zbog velike zapuštenosti ovog gradskog prostora, većina predviđenih (nedostatnih) sredstava usmjerena je u građevinsku sanaciju i kompletnu izmjenu instalacijske infrastrukture (toplinska i zvučna sanacija podova i stropova; izmjena vanjske stolarije; novi sustavi električnih i strojarskih instalacija te sustava vatrodojave; kompletna sanacija sanitarnih čvorova i ostalih servisnih prostora). Na tako, dugoročno, saniranu prostornu i infrastrukturnu bazu nadograđena je otvorena struktura završno oblikovanog prostora koja u dijalogu sa sadašnjim i budućim korištenjem dopušta reorganizaciju, prilagodbu i daljnju artikulaciju RiHub-a kao prostora nove društvenosti.

O aktivnostima u RiHubu saznajte više na linku.