Javni perivoj u naselju Špansko / 2008. natječajni rad > otkup

Autori: Ana Boljar, dipl. ing. arh., Juraj Glasinović, dipl. ing. arh., Ida Križaj, mag. ing. arch., Antun Sevšek, dipl. ing. arh.
Suradnici: Borko Medić, dipl. ing. šum.,Iskra Kirin, mag. ing. arch., Marko Padovan, mag. ing. arch.

Špansko je stambeno naselje na krajnjem zapadnom rubu grada. Nastalo je interpolacijom višestambenih objekata u prostor suburbanog individualnog stanovanja. Tako dobivena cjelina istovremeno posjeduje odlike periferije i centralnog gradskog prostora.

Trg Ivana Kukuljevića postavljen je u geometrijskom središtu naselja. Sastoji se od stambenog parka na sjeveru i velike nedefinirane zelene površine u njegovom nastavku. Obje površine osmišljene su u istovremeno kao funkcionalno proširenje stambenih objekata uz njih i kao središnji reprezentacijski i programatski prostor cijelog naselja, s ambicijom da povremeno udomi događaje od značaja za širi gradski prostor. U mjeri u kojoj je sjeverni dio trga zadovoljavajuće komunalno i sadržajno opremljen, te intenzivno korišten kao stambeni park, južni reprezentacijski dio je prostorno, oblikovno i sadržajno potpuno nedefiniran. Nepostojanje jasnih rubova južnog dijela parka/trga daje mu karakter čistine, a ne artikuliranog gradskog prostora.

Individualna, suburbana stambena okruženja i prostori kolektivnog stanovanja koji zajedno izgrađuju Špansko podrazumijevaju bitno drugačiji način korištenja pripadajućih im vanjskih površina. Postojeće zelene površine višestambenih objekata teško mogu odgovoriti potrebama različitih skupina korisnika na način na koji to mogu vrtovi individualnih objekata. Istovremeno potreba definiranja prostora za događaje od gradskog značaja u koliziji je sa rješavanjem stambenog parka.

Rješavanje suživota ova dva različita programa uz definiranje rubova bilo je osnovno polazište projekta.

Na jugoistočnom dijelu parcele koji gravitira glavnini javnih sadržaja naselja postavljena je upuštena kružna ploha čime se taj prostor izdvojio iz preostalog zelenog dijela parka. Preko nje u trasi postojeće veze između autobusne stanice i sjevernog dijela trga prolazi široka natkrivena promenada koja je dijeli na dva dijela.
Zapadni dio osmišljen je kao sekvenca manjih ambijenata namijenjenih različitim skupinama lokalnih korisnika. Na površini od tartana dječja se igrališta izmjenjuju sa boćalištem i prostorom za roštilj ili pak sa stolovima za stolni tenis i skate parkom. Ambijenti su odvojeni paravanima visine 280 cm. Zidovi od betonskih bloketa ili visoke živice su ili puni ili na pojedinim mjestima prorahljeni poput sita, dok drugdje pak sadrže niše za sjedenje ili roštilje.

Preostala asfaltirana površina je predviđena okupljanju većih skupina ljudi i udomljavanju najrazličitijih događaja poput koncerata ili javnih skupova. Velika drvena paluba, sastavljena od pokretnih kvadratičnih modula, koristi se kao pozornica na način da ploha trga postaje veliko gledalište. U odsustvu manifestacija ona je središnji reprezentacijski prostor naselja. Pozornica se može rastaviti na module koji se onda slobodno razmještaju po površini trga i kao takvi služe kao mjesta okupljanja i izdvajanja iz goleme površine trga te nose predimenzionirane suncobrane.

Promenada je natkrivena izduženim paviljonom koji udomljuje dopunske sadržaje trga. Tu je caffe bar s ljetnom terasom, kvartovski kulturni centar sa galerijom, sanitarije, priručna spremišta. Volumen paviljona kvadratičnog presjeka postavljen je kroz obruče od čeličnih profila na rasponu od 9 m. Ovojnicu čini mreža od isteg žice na mjestima dopunjena limenim sendvič panelima koji omogućavaju korištenje u svim vremenskim uvjetima.
Sve što preostaje nakon oduzimanja kružnog trga iz zone obuhvata tretirano je kao volumen visokog zelenila, homogeni zasjenjeni prostor slobodnog korištenja. Drveće je birano na način da se visina i promjer krošnji smanjuju od krajnjeg jugozapadnog dijela parka prema sjevernom stambenom parku. Na taj je način postignuta najveća gustoća na južnom najizloženijem dijelu koja dodatno naglašava granicu parka, dok rahla sadnja na sjeveroistočnom dijelu omogućava njegovo postupno stapanje sa stambenim parkom.
Zapadno od trga položena je cvjetna šetnica kao spomen-obilježje poginulim braniteljima Domovinskog rata iz Španskog. Duž puta se prolazi između lijeha cvijeća koje se izmjenjuju sa ukrasnim grmljem i visokim travama. Mjestimično su postavljene ploče sa posvetama, klupe, mjesta za svijeće.

Shemu dominantnog kretanja od izloženog južnog i istočnog ruba prema zatvorenom sjevernom rubu dopunjuje treći brzi put na istoku kao premosnica u smjeru tržnice. Okomito na njih trasirane su uske staze koje kapilarno prodiru u tkivo pod krošnjama, dopirući do rasutog urbanog mobiljara. Do preostalih dijelova parka dopire se kretanjem po travi koje se potiče smještajem pojedinih elemenata.

Pri rješavanju sjevernog obuhvata parka primjenjuje se strategija programskih traka korištena u kružnom trgu. One se razapinju u smjeru istok-zapad između postojećih pješačkih puteva. Trake su plošne kako bi se sačuvala atraktivna vizura Medvednice. Nekad su drvene palube koje na sebe kupe stihijski postavljene terase postojećih kafića oslobađajući tako zakrčeni prostor šetnica, drugi put lagane nadstrešnice za okupljanje stanara. Postavljaju se na mjesta pješačkih prodora kroz objekte. Preostala je intervencija sadnja niskog ukrasnog drveća poput magnolija koje čini izdvojene parkovne cjeline unutar već postavljenih nasada. Cilj je podići standard oblikovanja, uvažavajući uhodano i intenzivno korištenje ovog prostora.